Tel: 01 309 11 37 hsrs@zg.t-com.hr

Menu

Bosut

Izvor i tok rijeke

Bosut je svojevrsna prirodna pojava, pa ga još zovu rijekom bez izvora. Dugačka je 186 km i najduža je lijeva pritoka Save. Teče koritom koje je nekad izdubio jedan od savskih rukavaca. Taj se rukavac odvajao ispod ušća rijeke Bosne, a vraćao natrag u Savu u blizini ušća Drine. Gornji ulaz se vremenom zasuo, vjerojatno od nanosa rijeke Bosne, pa je njegovo korito ostalo bez vode i turci ga nazvaše Bosut (baš = prazan i sut = voda). Prva pritoka s lijeve strane – Berava – puni korito vodom, a dalje se u Bosut ulijevaju mnogi pritoci, potočići i kanali. Staro se ušće zasulo, ali je voda probila novi put stotinjak metara niže starog. Tamo je izgrađena i ustava.
Kod Vinkovaca je 1936. godine izgrađena brana pa se vodostaj u gornjem toku povisio na više od 1 m, ali je nizvodno postao niži. Izgrađena je zatim nova brana kod Trbušanaca (gdje je danas izletište i dobar ribolovni teren) tako da se vodostaj ujednačio. Bosut je postao prirodnim kolektorom za odvodnjavanje suvišnih voda s većih područja, pa se korito zamuljava. Ljeti u vodi izraste i previše vodenog bilja, te uslijed pomanjkanja kisika dolazi do tzv. “zijeva” i uginuća riba. Spomenimo lopoč, orašak, drezgu i opasnu vodenu leću što prekriva i veće površinske vode. Uz obalu rastu trska, vrbe, a ponegdje i prastare bosutske šume.

Ribe

Štuka, šaran, linjak, som, deverika, zlatni i srebrni karas (babuška), amur, smuđ, crvenperke i ostala sitnija bijela riba.

Ribolovni tereni i ribolov

Najzanimljivije ribolovno područje nalazi se uzvodno, iza Doma ribolovaca u Sopotu. Zatim od vikendica na području Rokovaca pa sve do Cerne i ušća Biđa te donjim dijelom Biđa do Šiškovaca. Ispod Vinkovaca voda je djelomice prilično zagađena. Vodotok prema Spačvi se prirodno pročišćava. Za gornji dio Bosuta treba još spomenuti odlične terene kod ušća pritoke Bitulje u Biđ te Biđa u Bosut. Zatim nizvodno kod nove brane i ušća pritoke Spačve, kod sela Lipovca i oko ušća Studve. U Bosutu i pritokama štuki pogoduje obilje sitne bijele ribe te mirni i zelenilom obrasli tok rijeke. Tu se štuka skriva i obilno hrani. Ona je svakako najzanimljivija riba bosutskog bazena. Lovi se varalicom s kopna i iz čamca (preporučuju se žute i bijele varalice tipa žlice). Glavna sezona za štuku je proljeće poslije lovostaja i kasnija jesen sve do početka zime. Lovi se i na “raub”, postavljanjem kedera-ribice.
Sezona šarana počinje kada zatople proljetne vode i kada šaran “krene”. Prekid ribolova je za vrijeme mrijesta, a nastavlja se sve do konca novembra. U proljetnom dijelu, do konca travnja, šaran se hvata na glistu (veću i čvršću, kako je ne bi uništila sitna riba). Tada je voda još mutna od voda što izlaze iz polja i kanala s poljoprivrednih površina. Mamac se baca u sredinu rijeke pomoću štapa za potezanje iz kotura ili iz ruke pa se lovi duljim ribolovnim štapom ili teleskopom. Lovi se koturom pri dnu na čvršći najlon (0,40-0,45 mm) i većim udicama (7-9). Kada se voda razbistri, lovi se na žgance, a ujesen je najbolji mamac mladi kukuruz. U proljetnom dijelu ribolova šaran prihvaća glistu tokom cijeloga dana, a kada se lovi žgancima i mladim kukuruzom, obično bolje prihvaća mamac ujutro i predvečer. Preporučuje se hraniti šarana na određenim mjestima nekoliko dana unaprijed da se privikne. Na Bosutu su prilično rijetki krupni primjerci. Težina ribe uglavnom se kreće od 0,75 do 1,5 kg. U ribolovu kukuruzom uzima se tanji najlon (0,25-0,30 mm), malo olovo, a najbolje se lovi iz čamca. Tada su najčešći ulovi na sredini rijeke. Tada se koristi manja udica (10-12) te se lovi pomoću vrlo osjetljivog plovca (deblje pero ili plastika u obliku pera). Kao mamac može se koristiti i meso školjke ili zreli dud. Zlatni i srebrni karas love se na Bosutu u tršćacima i među šašem i lopočima na plićim i muljevitim mjestima, gdje imaju sigurniji zaklon. Teže ih je naći na otvorenijoj vodi. Lovi se lakšim priborom (najlon debljine 0,25 mm) i manjim udicama (14-16). Drži se obično u jatima istog uzrasta, a lovi se pomoću plovka. Najbolja sezona za takav ribolov je u travnju i do polovine svibnja, a lovi se na tanke crvene gliste, mesne ili brašnene crve, kuglice kruha i meso od školjke. Kasnije se lovi opet poslije mrijesta, od kolovoza pa sve do kasne jeseni. Najčešći su primjerci od oko 25 dag, ali ima i većih komada do 1,5 kg.

U Bosutu linjak može narasti do težine veće od 2 kg, ali su takvi primjerci rijetki. Najčešći su komadi težine od oko 0,5 kg. linjak se također drži muljevita dna. Izgradnjom nove brane, zbog dublje vode linjak se povukao u područje Malog Bosuta te plićake Biđa i Bitulje. Grize već prema godišnjem dobu, a lovi se od polovine travnja do kasne jeseni. Lovi se najlonom debljine 0,25 mm, na glistu i malim udicama (14-16) pomoću plovka uz sasvim sitno olovo. Mamac se spušta polako između šaša i lopoča. Ribolov na soma pogodan je kada zagriju mutnije vode, u kasnije ljeto, te ujesen – noću ili za vrijeme oluje. Koristi se jači i čvršći pribor s koturom i većom udicom. Kao mamac treba uzeti po nekoliko glista nanizanih na istoj većoj udici ili pijavicu. Najbolji mamac je krumpiraš (rovac).