MALA POVIJEST HRVATSKOG ŠPORTSKO RIBOLOVNOG SAVEZA
(1935.-2010. godina)
Na prijedlog ribarskih društava iz Zagreba, Osijeka i Slavonskog Broda održana je 27.01.1935. godine u Zagrebu Osnivačka skupština Saveza ribarskih društava Savske banovine sa sjedištem u Zagrebu. Prvi predsjednik bio je Dr. Edo Danda iz Slavonskog Broda, a njegovi zamjenici bili su: Vladimir Cvijanović, Vjekoslav Žlutickij iz Bjelovara i Nikola Kopsa iz Zagreba. Pravila ovoga saveza potvrdila je Kraljevska banska uprava Savske banovine 26.06.1935. godine pod brojem Upravnog odjeljenja: Pov-II-Br.1641. Uz kraće prekide radi ratnih događanja rad Saveza proteže se do današnjih dana, ali pod nazivom Hrvatski športsko ribolovni savez. Prema raspoloživim podacima 1935. godine u članstvu novo formiranog ribolovnog saveza bilo je ukupno 583 člana, organiziranih u 27 ribolovnih društava.
Od osnivanja, djelatnost HŠRS mijenjala se u zavisnosti od važećeg Zakona o slatkovodnom ribarstvu i ovlaštenja koja je po njemu Savez imao. Sjetimo se nekih od najvažnijih aktivnosti: izdavanje časopisa Ribolov (1953.-1992.), čuvanje voda od onečišćenja, jedinstvena organizacija ribočuvarske djelatnosti, poribljavanje voda i uzgoj mlađi, u suradnji s znanstvenim radnicima pokusna poribljavanja sa autohtonim vrstama riba, organizacija domaćih i međunarodnih natjecanja, pomaganje u izgradnji mrjestilišta i drugih objekata važnih za unapređenje ribarstva, pripremanje literature za obučavanje svih kategorija športskih ribolovaca, sudjelovanje u radu gotovo svih zakona koji reguliraju problematiku slatkovodnog ribarstva, iniciranje osnivanja Saveza športskih ribolovaca za ribolov na moru, te još niz drugih aktivnosti..
HRVATSKI ŠPORTSKO RIBOLOVNI SAVEZ, ili skraćeno HŠRS konstantno se razvijao da bi u 1990. godini imao 257 športsko ribolovnih društava sa preko 70000 članova različitih kategorija. Tijekom DOMOVINSKOG RATA (1991.-1996) drastično se smanjio broj ribolovnih društava i broj članova, ali već 1996. godine uočava se tendencija vraćanje na stari broj. U rad Saveza uključeno je niz znanstvenika i zaljubljenika u ribolovni šport i prirodu, kojima možemo zahvaliti da je HŠRS danas jedna velika i dobro organizirana organizacija.
Međunarodno priznanje dobio je Hrvatski športsko ribolovni savez, kao udruga svih športskih ribolovaca Republike Hrvatske, na sjednici PREZIDIJA CIPS-a održanoj 29.08.1991. godine u Szegedu (Mađarska) kada je prihvaćen u članstvo FEDERATION INTERNATIONALE DE LA PECHE SPORTIVE EN EAU DUCE (Federacija za ribolov na slatkim vodama), odnosno CONFEDERATION INTERNATIONALE DE LA PECHE SPORTIVE (Konfederacija za športski ribolov) koju čine nacionalni savezi iz više od 55 država sa cca. 50 miliona članova. Time je HŠRS postao prvi športski savez Republike Hrvatske koji je prihvaćen u svoju međunarodnu asocijaciju. Od tada selekcije HŠRS redovito nastupaju na SVJETSKIM PRVENSTVIMA za sve starosne kategorije, a početna posljednja mjesta na natjecanjima mijenjaju se sve boljima.
Ekipa kadeta HŠRS na Svjetskom prvenstvu u Varaždinu 1997. osvojila je drugo mjesto u «lovu ribe» sa svega 2 grama zaostatka iza prvoplasirane ekipe. Bila je to prva ribička medalja za Republiku Hrvatsku na službenim međunarodnim natjecanjima. Isti rezultat kadeti su ponovili i 2002. godine u Calicina (Italija)
Niz natjecateljskih uspjeha nastavili su natjecatelji u disciplini «lov šarana» koji su na prvom Svjetskom prvenstvu 2000. godine u Italiji osvojili 2 mjesto u ekipnoj konkurenciji, da bi na Svjetskom prvenstvo u lovu šarana u Montargilu, (Portugal 03.- 14.10.2001.) reprezentacija Hrvatske konačno je osvojila 1. mjesto, a natjecatelji Hrvatske u paru osvojili su sve medalje, kako slijedi: 1. Željko Capan i Mario Boldin, 2. Željko Spasić i Goran Tisanić, 3. Nikola Franjić i Ivo Visković, bez plasmana rezerve Hrvoje Kunić/Dario Pavlović. Kapetan reprezentacije bio je Darko Vidović, a delegat HŠRS bio je Siniša Pavlović .
Stalnost kvalitete potvrđena je zlatnom medaljom u ekipnoj konkurenciji 2002. godine u Francuskoj
2003. u Italiji osvojena je srebrna medalja u ekipnoj konkurenciji dok su natjecatelji Josip Pecigoš i Željko Vedernjak osvojili zlatnu medalju u parovima, a na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2004. godine u ekipnoj konkurenciji osvojili su 3 mjesto. U Belgiji na SP u lovu šarana 2005. godine ponovo se šaranaši penju na najviše mjesto pobjedničkog postolja osvojivši u ekipnoj konkurenciji ZLATO. Reprezentacija je nastupila u slijedećem sastavu. Goran Gotšlih, Željko Mokri, Josip Getto, Petar Bašić, Tihomir Šarić, Franjo Bareš, Boris Matijašec kao kapetan, a Siniša Pavlović kao delegat
Natjecateljski uspjesi slijedili su i u godinama koje su slijedile. Tako 2006. godine na SP mladeži u Portugalu kadeti osvajaju ekipno 2. mjesto, a njen član Vanja Vrabec brončanu medalju u konkurenciji pojedinaca. Na istom natjecanju, ali u konkurenciji juniora najbolji je Matija Vidaković koji osvaja zlatnu medalju. Navedeni natjecatelji i ostali reprezentativci predvođeni Ivicom Vrabecom i Željkom Dukovićem, te predsjednik HŠRS Vladimir Sever (2000.-2010) i tajnik HŠRS Tomislav Feldhofer (1980.-2010), primljeni su kod predsjednika HOO Zlatka Mateše i njegovog tajnika Josipa Čopa. HOO i u drugim situacijama podržava natjecateljske programe HŠRS, i na tome mu se i ovom prilikom zahvaljujemo.
U 2007. na pobjednički tron vraća se reprezentacija u disciplini „lov šarana“ koja je na SP u Beogradu (Srbija) osvojila zlatne medalje u paru (Željko Mokri i Zoran Petković), te u ekipnoj konkurenciji gdje su još nastupili: Danijela Vajdić, Renato Pavličić, Mihovil VudragIllan Shuhani, Željko Blaž, Siniša Pavlović kao delegat i Mladen Manojlov kao kapetan reprezentacije. Ovdje treba naglasiti da je reprezentaciji šaranaša redovito pomaže više kvalitetnih natjecatelja koji su sigurno doprinijeli uspjesima ove reprezentacije
2007. godine u krug trofejaša ušli su i natjecatelji u disciplini CASTING – petoboj osvajanjem prve pojedinačne brončane medalje u disciplini „uteg arenberg“ na SP seniorki u Švedskoj (Malmö). Medalje su osvojene i u 2008. na SP u Poljskoj (Krakov): 3. u disciplini „uteg arenberg“ bio je Marko Popović kod seniora, a u konkurenciji juniora srebrnu medalju u disciplini „uteg skich“ osvojio je Goran Ožbolt. S obzirom na mladost, postojeći entuzijazam, a posebno kvalitetnu pripremu i vodstvo reprezentacije (Tihomir Zagudajev i Leonarda Vesel) od ove reprezentacije i u buduće možemo očekivati uspjehe na natjecanjima
U 2008. godini medalje na SP u disciplini „lov ribe“ponovo osvajaju mladi športski ribolovci. U konkurenciji do 14 godina osvajaju ekipno 2. mjesto, a njen član Marko Šafranec u pojedinačnoj konkurenciji osvaja 1. mjesto, dok je reprezentacija u konkurenciji do 22 godine bila ekipno 3.
2. mjesto ekipno na SP u „lovu ribe“ u 2009. godini održanom u Portugalu (Coruche) obranila je reprezentacija HŠRS do 14 godina pod vodstvom Miše Minanova i Anđela Orača, s tim da je ovaj puta pojedinačnu srebrnu medalju osvojio Dominik Dugorepec.
Medalje na SP 2009. u Češkoj ponovo su osvojili natjecatelji u CASTINGU. Iako junior, Goran Ožbolt osvojio je prvo mjesto u konkurenciji seniora u disciplini „uteg skich“, a u konkurenciji seniorki Snežana Žurga osvojila je medalju u disciplini „uteg arenberg“. U juniorskoj kategoriji SP u Castingu održano je u Švicarskoj (Kernzerberg) i ovdje je natjecatelj HŠRS osvojio medalju. To je pošlo za rukom Bruni Brovetu u disciplini „uteg skich“
Ohrabrujuće je da su 2009. na SP osvojene dvije ekipne medalje u disciplinama u kojima do sada nije bilo natjecateljskih uspjeha. Druga mjesta ekipno i srebrne medalje osvojile su reprezentacije u disciplinama: „lov grabežljivih riba umjetnim mamcem sa obale“ koju su predvodio Jasmin Subašić i „lov ribe za osobe sa invaliditetom „ koju su predvodili Matija Panić i Željko Geček.
Športski ribolov, s obzirom na veliki broj potrošača, prati jedna od najjačih športskih industrija. Na žalost u Hrvatskoj gotovo nema proizvodnje ribolovne opreme, ali se naglo razvija trgovina s tom opremom. Oprema vrhunskog natjecatelja vrlo je skupa (više tisuća Eura), a da se ne govori o troškovima putovanja, priprema za natjecanje i potrošni materijal. Tako visoki troškovi onemogućavaju brži razvoj športskog ribolova u Hrvatskoj, jer se on većim dijelom bazira na osobnim ulaganjima.
Informiranje o ribolovnim natjecanjima i o športskom ribolovu nema u Hrvatskoj veću tradiciju radi podcjenjivanja športskog ribolova kao športa, ali i radi nepoznavanja ribolovnog športa. Posljednjih godina to se pokušava otkloniti organizacijom velikih športsko ribolovnih natjecanja i drugih manifestacija.
Tako je u Hrvatskoj organizirano: Svjetsko prvenstvo u lovu ribe za juniore i kadete (Varaždin 1997.), Svjetsko seniorsko prvenstvo (Zagreb 1998.), Kongres CIPS-a (Poreč 1999.), Svjetsko prvenstvo u lovu ribe za žene (Kutina 2001.) i Svjetsko klupsko prvenstvo u lovu ribe (Zagreb 2002.), zatim Svjetsko juniorsko i kadetsko prvenstvo u lovu ribe (Kutina 2004.), Europsko prvenstvo u CASTINGU (Jastrebarsko 2004.), Svjetsko prvenstvo u lovu ribe za žene (Zagreb 2005.), te Svjetsko klupsko prvenstvo u lovu ribe (Osijek, 2006).
Sigurno je da su veliki dio posla morali odraditi predstavnici udruga, koje su bile domaćini navedenih natjecanja i na čiju inicijativu je HŠRS i zatražio navedene organizacije. Veliku čast i priznanje športskim ribolovcima dao je Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je posjetio SP u Osijeku i označio početak natjecanja.
Iskustva iz organizacije službenih međunarodnih natjecanja pokazuju veliki interes pučanstva (u dva dana natjecanja u Zagrebu 1998. natjecanja je direktno pratilo cca 40.000 gledatelja), ali i stranih novinara među kojima su bile i neke od poznatih televizijskih kuća. Također, moramo ovdje navesti da si je Republika Hrvatska kvalitetnim organizacijama osigurala da dobije natjecanja za koja ima interesa. U tome HŠRS sigurno ima podršku čelnih ljudi F.I.P.S.e.d. – predsjednika Claudia Matteolija, sekretara Jackie Dupuisa i dopredsjednika iz Mađarske Ferenca Szalaya koji su nam uvijek dragi gosti (na slici u prvom redu).
Danas se športskim ribolovom u Hrvatskoj bavi cca 45000 registriranih športskih ribolovaca i 5000 kadeta športskih ribolovaca. Organizirani su kroz cca 420 športsko ribolovna društva gdje zadovoljavaju svoje potrebe za športom i rekreacijom, a članovi su Hrvatskog športsko ribolovnog saveza kao krovne organizacije.
Po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu Hrvatski športsko ribolovni savez nositelj je većeg broja JAVNIH OVLAŠTENJA.i ima bliske odnose sa Upravom ribarstva koja djeluje pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Pripremio: Tomislav Feldhofer, Tajnik HŠRS