Tel: 01 309 11 37 hsrs@zg.t-com.hr

Menu

Dunav (Aljmaš)

Izvor i tok rijeke

Poslije Volge (3688 km) druga europska rijeka po veličini je Dunav. Stari Kelti zvali su ga Danu, što je značilo voda. Dunav nastaje sastavom dvaju izvorišnih krakova na istočnim dijelovima Schwarzwalda. Veći od njih – Brege, izvire na nadmorskoj visini od 1002 m te se nakon toka od 48,5 km sastaje s Brigachom kod Donaueschingena na visini od 679 m.
Dunav je u svibnju najviši, a najniži u veljači. Kolebanje vodostaja Dunava u našoj zemlji iznosi prosječno oko 230 cm, a povećava se povremeno kod ušča većih rijeka. Visoki vodeni val nailazi topljenjem snijega i leda. U rano proljeće ledene sante putuju i zastaju na okukama rijeka te blokiraju protok vala. Voda se diže i ako se ne probiju ledene sante, nastaje opasnost od poplava. Pješčani sprudovi i plićaci mijenjaju vremenom u rijeci svoj položaj, a njihovim pomicanjem nizvodno dolazi do promjena same riječne matice. Dunav se kod nas zaleđuje nakon dvadesetak dana jačih zima. U donjem dijelu zbog polaganijeg toka led se stvara brže. On može biti debeo i do 60 cm.

Ribe

Som, smuđ, štuka, bolen, kečiga, jez, deverika te ostale ciprinidne vrste.

Ribolovni tereni i ribolov

Aljmaško je područje posebno zanimljivo za sportske ribolovce. Tu su ušče rijeke Drave, Kopački rit i veliki Dunavski rukavci koji pružaju vrlo dobre mogućnosti za sportski ribolov. Nakon toka od 749 km Drava ulazi 2 km iznad Aljmaša u Dunav. Kada vode nabujaju i kada se izliju iz svojih korita, uzrokuju poplave na većim površinama, a u nastalim rukavcima i mrtvicama ribe imaju najpovoljnije uvjete za mriještenje i razvoj. Zato su vode oko Aljmaša danas najbogatija lovišta nizinskih ribljih vrsta u našoj zemlji. Na području samog ušča Drave u Dunav su izvrsna lovišta krupnijih somova. Ulov ovisi i o dužini hladnoće, visini vodostaja, temperaturi vode i zraka. Kada su uvjeti povoljni, na tom području uhvati se tokom proljetnog ribolova na stotinjak somova od desetak do šezdesetak kilograma, a da o manjima i ne govorimo.

Uzvodno i nizvodno od ušča Drave, na Dunavu se nalaze izvanredni tereni za lov smuđa i šarana. Na samoj Dravi iznad ušča najprije dolazi pojas jeza što živi uz kamenitu obalu. Mahovina što se uhvatila po tom kamenju služi jezu kao pašnjak. Jez se uspješno lovi na varalicu (leptir-meps broj 1 i 2, svijetli ili žuti) na tanjem najlonu (0,20-0,25 mm).

Uz desnu obalu Drave, od ušča uzvodno, proteže se njezino staro korito što vijuga od sela Sarvaša, a u Aljmašu ulazi u Dunav. Regulacijom Drave krajem prošlog stoljeća njeno novo korito skrenuto je mjestimice nekoliko kilometara sjeverno. Današnje mrtvaje ostaci su tog ranijeg korita – sarvaške i bjelobrdske stare Drave – i odlični su sportski ribolovni tereni koje redovito obilaze osječki sportski ribolovci. Nepregledan ritski teren proteže se između tih mrtvaje i današnjeg korita Drave. U isto vrijeme prišlo se prošlog stoljeća i regulaciji Dunava. Od Batine do ušča Drave prokopano je novo korito, čime su ispravljeni svi dunavski zavoji zbog kojih su nastajale poplave. No danas su ostali u ritovima uz Dunav kao mrtvaje i tzv. “Dunavci” u kojima ima štuke, smuđeva i šarana pa i somova uz ostale brojne ciprinidne vrste. Na desnoj obali Dunava počinje teren čuvenog Poričkog rita koji se proteže ispod aljmaške i erdutske planine i izbrazdan je sa 14 starih dunavskih korita. To su izvanredne ribolovne vode, posebno za štuke i linjaka. Sportski ribolovci i iz većih udaljenosti rado dolaze na to golemo ribolovno područje. Dva-tri kilometra niže nalaze se Gornji i Donji Erdutski Dunavac, na kojima je također dobar ribolov, a njima upravljaju sportsko ribolovna društva. Nizvodno su također pogodni tereni.